Naši agroekonomisti – Mićo Kajkut
Institut: Ko je Mićo Kajkut?
Mićo: Master agromenadžmenta, zaljubljenik u prirodu, selo, poljoprivredu i ekonomiju. Osoba koja se trudi iskazati strast prema poljoprivredi putem tradicije i modernih metoda, te na taj način učiniti ovu najbitniju granu privrede održivom i atraktivnom, prvenstveno za poljoprivrednike, a potom i za cjelokupno stanovništvo. Iako odrastao u srcu Banja Luke, suprotno od današnjeg modernog, opredijelio sam se za nešto malo drugačije zanimanje i to bez sumnje, najbolje moguće.
Institut: Gdje radiš trenutno? Koja su ti zaduženja i poslovne aktivnosti?
Mićo: Trenutno sam zaposlen u gradu Darmštatu u Njemačkoj, na institutu KTBL e.V. („Kuratorium für Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft“) finansiranog od strane Ministarstva poljoprivrede i hrane Republike Njemačke („Bundesministerium für Ernährung und Landwirtschaft“) kao naučnik u oblasti ekonomije i organske poljoprivrede. Obzirom da posjedujemo najveću bazu podataka na nivou države, uključen sam u izradu i proračun mnogih ekonomskih kalkulacija iz različitih sfera, kako na nivou Njemačke, tako i na nivou Evropske Unije. Primarni zadaci se tiču proračuna „Agroekoloških mjera“ („Agrarumweltmaßnahmen“) iz drugog stuba zajedničke agrarne politike EU, Standard Output, izračun visine stope doprinosa za poljoprivrednu zdravstvenu zaštitu, troškovi mašina, primjena dronova u poljoprivredi, biogas postrojenja, kombinacija poljoprivrede i pošumljavanja na istim parcelama, paludi kulture, turizam na poljoprivrednim gazdinstvima… su samo neke od mnogih tema i aktivnosti sa kojima se svakodnevno susrećem.
Institut: Kako je došlo do toga da odeš u inostranstvo i tamo se ostvariš u profesionalnom pogledu?
Mićo: Nakon završenih osnovnih studija na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci, smjer „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“, svoj profesionalni put nastavio sam na Fakultetu Weihenstephan Triesdorf („Weihenstephan Triesdorf University of Applied Sciences”), gdje sam upisao master studije, smjer „Agromenadžment“. Prvi semestar u trajanju od 6 mjeseci je većim dijelom bio praktični, te sam vrijeme proveo na gazdinstvu sa oko 2000 tovnih svinja. Stariji su uvijek govorili da se naporan i pošten rad uvijek isplati, te sam zasukao rukave i nisam ništa prepuštao slučaju. U toku tog perioda upoznao sam se sa funkcionisanjem mnogo toga, a i shvatio u svojoj glavi da i Njemačka itekako ima svoje mane, ali opet i da su mnogo ispred nas, bar što se tiče poljoprivrede. Nakon završetka praktičnog semestra, selim se u kampus Trizdorf, gdje provodim preostala 3 semestra i nadogradjujem svoja prethodna znanja i interesovanja iz poljoprivrede. U toku trećeg semestra, odlazim na praksu u Austriju, gdje sam radio na poziciji sigurnosti i kvaliteta hrane u jednoj od najrenomiranijih firmi za proizvodnju organskih grickalica i slatkiša. Po povratku sa prakse u Trizdorf, započinjem angažman kao asistent na fakultetu na Internacionalnom programu Agromenadžment, a neka od glavnih zaduženja u tom periodu su mi bila priprema studenata iz Etiopije za studije u Njemačkoj. Generalno ogromno životno iskustvo.
Institut: Koliki je izazov bio otići u inostranstvo i prihvatiti sve obaveze koje si nabrojao?
Mićo: Život sam po sebi mora biti izazovan da bi bio zanimljiv. Ja to sve posmatram kao jednu veliku igru. Dobre stvari nisu lagane, ali smatram da ne treba ni da budu. Mlad čovjek treba da pokušava, da se bori i da nikad ne odustaje od svojih ciljeva. Iako zvuči kao floskula, te se često ponavlja, na sebi sam iskusio da je zaista tako.
Institut: Da li su ti u savladavanju pomenutih profesionalnih izazova od koristi znanja i vještine stečeni na studijama Agrarne ekonomije?
Mićo: Tokom studija „Agrarne ekonomije“ na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci stekao sam mnoga znanja i vještine, koja su mi i dan danas od velike koristi u poslu kojim se bavim. Profesore, asistente, kao i drugo osoblje fakulteta, te stečeno znanje nikad neću zaboraviti, gdje god da me životni put odvede. Posvećenost i rad sa studentima su uvijek bili na prvom mjestu i lično smatram da se malo koji fakultet može pohvaliti takvim odnosom profesor-student.
Institut: Koji su ti planovi za budućnost?
Mićo: Planova je mnogo ali vjerovatno prvo i osnovno na čemu ću u budućnosti insistirati jeste saradnja naših i njemačkih poljoprivrednika, sa fokusom na unapredjenju proizvodnje i primjeni dobre prakse.
Institut: Koje uspomene nosiš iz vremena studiranja?
Mićo: Sklopljena prijateljstva, pune amfiteatre, prijatnu atmosferu, osmijehe i zadovoljna lica (ponekad i zabrinuta 😊 ) budućih mladjih stručnjaka. Vrijeme koje bih da mogu, sigurno opet vratio unazad.
Institut: Zašto bi mladi ljudi danas trebali studirati i zašto baš „Agrarnu ekonomiju“?
Mićo: Mladi bi trebali studirati „Agrarnu ekonomiju“ jer te discipline nude prilike za doprinos održivom razvoju i kvalitetnom upravljanju prirodnim resursima. Studiranje ove oblasti pruža znanja o proizvodnji hrane, zaštiti životne okoline, održivom razvoju, upravljanju ruralnim područjima i drugim temama sa kojima se svakodnevno susrećemo. Agroekonomisti su osposobljeni za rad u raznim sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije, savjetovanju, bankarstvu, osiguranju… Smatram da su poljoprivreda i prehrambena industrija važan dio privrede u mnogim zemljama svijeta, a studiranje ovih naučnih oblasti pruža priliku da se upoznaju globalni trendovi u ovom sektoru.