Nakon ulaska Hrvatske u EU: Zategnuti trgovinski odnosi u regiji

Datum: 18.8.2013.

Ulaskom Hrvatske u EU krhki politički i ekonomski odnosi među nekadašnjim bratskim republikama su se ponovo ohladili. Razlog za to je rastući broj nepoznanica u području vanjske trgovine, koja je države uvijek usko povezivala.

Uvođenje evropskih standarda, istup Hrvatske iz trgovinskog sporazuma CEFTA i nepripremljenost i spora prilagodba izazivaju napetosti, što privrede u slabom makroekonomskom okruženju sebi ne mogu priuštiti, piše ljubljanski Dnevnik.

Pivo i meso

Da je to tačno, pokazuju istupi srbijanskih zvaničnika koji negoduju zbog namjere BiH da uvede akcize na pivo s ciljem zaštite domaćih malih pivara. Uvođenje akciza će na svojoj koži najbolje osjetiti upravo velike pivare iz Srbije, koje u BiH izvoze velike količine piva.

S druge strane, već su poznati problemi sa Hrvatskom i pristupanjem susjedne zemlje Evropskoj uniji. Na početku trgovinskog spora između Hrvatske i BiH na spisku Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH našla su se 45 preduzeća iz Hrvatske koja ne smiju izvoziti u BiH jer njihovi proizvodi nisu u skladu sa standardima EU. Uglavnom je riječ o prerađivačima mesa.

Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH je mišljenja da je Hrvatska namjerno ostavila dio proizvoda koje nije htjela standardizirati kako bi ih izvozila u BiH.

EU je prošle sedmice pozvala BiH da ponovo otvori granice za hrvatske proizvode te da ne zahtijeva više standarde kao što su za proizvode koje BiH izvozi u Hrvatsku. U Bruxellesu su potom priznali da neki hrvatski proizvodi još ne ispunjavaju standarde EU, a moraju ih uvesti do početka 2015.

Mlijeko i cigarete

Osim toga, BiH ne želi popustiti ni Evropskoj uniji u pogledu izmjena trgovinskog sporazuma. Ekonomisti u BiH su mišljenja da EU od BiH traži da pristane na nešto što je štetno za bh. ekonomiju i očekuje se da BiH na to, kao i dosad, samo klima glavom.

“BiH apsolutno poštuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i to EU najviše i boli. Od BiH se traži da liberalizuje tržište za 250 proizvoda, a u zamjenu za to EU nudi povećanje kvota za izvoz nekoliko proizvoda”, kazao je Gavran.

EU jeste ukinula carine za bh. proizvode, ali je uvela kvote i standarde koje bh. proizvođači nisu u mogućnosti da ispune. Najbolji primjer za to je mlijeko. BiH je izgubila tržište Hrvatske zato što još nisu ispunjeni standardi za izvoz i još se čeka da dođe FVO inspekcija iz EU da odobri objekte za izvoz mlijeka.

Slične probleme ima i Srbija, koja ne dozvoljava da Hrvatska ima povlašteni položaj za izvoz cigareta u Srbiju, odnosno niže carine, nego traži da carine za hrvatske cigarete budu iste kao i za sve ostale iz EU. Na potpunu liberalizaciju trgovine sa Hrvatskom pristale su samo Crna Gora i Makedonija. Crna Gora zato što nema gotovo nikakvu vlastitu proizvodnju, a Makedonija zbog spora oko imena sa Grčkom, istakao je Gavran.

Izvor: Ekapija.ba/Oslobođenje