Institut: Ko je Božidar Marić?

Božidar: Moje ime je Božidar Marić, diplomirani sam inženjer za „Agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj“ Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, te master „Internacionalnog agromenadžmenta“ na Fakultetu Weihenstephan Triesdorf („Weihenstephan Triesdorf University of Applied Sciences”) u Njemačkoj. Dijete sam sa sela, iz predgrađa Banja Luke, koje je odraslo u ruralnom okruženju i bavilo se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom čitav svoj život, sve do završne godine osnovnih studija u Banjoj Luci. Čitavog žvota sam bio vezan za poljoprivredu, od ranog djetinjstva, kada je moja porodica imala nekoliko mliječnih krava i bavila se prodajom mlijeka u našem i okolnim mjestima, sve do odluke da upišem Poljoprivredni fakultet, preko master studija u Njemačkoj, pa do posla kojim se trenutno bavim. Iskustvo iz poljoprivrede, stečeno na praktičan način, probudilo je u meni želju da upišem studije vezane za ovu oblast, pri čemu je smjer „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“ bio baš ono što sam tražio – spoj ekonomije i poljoprivrede u jednom, odnosno ekonomije koja me oduvijek interesovala i poljoprivrede koja je bila dio mene čitavog života.

Institut: Čime se trenutno baviš?

Božidar: Nakon završenih master studija, dobio sam posao u firmi „Lehmann Natur“, koja je jedan od najvećih uvoznika organskog voća i povrća u Njemačkoj, odnosno EU. Radim u timu za prekookeanski uvoz i zadužen sam za planiranje uvoza organskog voća, gdje spada komunikacija sa partnerima iz Južne Amerike, Kine, Afrike, Australije, zatim praćenje trendova na tržištu organske proizvodnje, pregovora oko cijena, uvođenje novih proizvoda u asortiman i obezbjeđivanje stalne dostupnosti organskog voća za naše kupce. Koristim ravnopravno njemački i engleski jezik u poslu kojim se bavim, pa čak i španski  u komunikaciji sa kolegama iz drugih timova, kao i komunikaciji sa klijentima iz južne Amerike. Moram da kažem kako su se ipak na kraju isplatile meksičke telenovele koje smo svi pratili kao dijeca.

Božidar Marić, master Internacionalnog agromenadžmenta

Institut: Koje su osobine tržišta organskog voća u Njemačkoj?

Božidar: Tržište organskog voća u Njemačkoj je u stalnom porastu u posljednjim godinama, pri čemu potrošači sve više kupuju organske proizvode i sa njima zamjenjuju konvencionalne. Jedino tokom pandemije Corona virusa tržište nije bilo u porastu zbog inflacije i povećanja cijena proizvoda, kao posljedice rasta cijena proizvodnje i energije. Nakon pandemije potražnja za organskim proizvodima ponovo raste, kao i u periodu prije Covida. Prema istraživanju “Federalnog ministarstva hrane i poljoprivrede u Njemačkoj (BMEL)”, svaki drugi nijemac povremeno kupuje organsku hranu, a više od jedne trećine stanovnika kupuje često ili isključivo organske proizvode.

Pored nabavke organskih proizvoda, jedan dio mog posla odnosi se i na nabavku i prodaju „Demeter“ voća i povrća, koji su skuplji u poređenju sa organskim proizvodima. „Demeter“ proizvodnja je tzv. biodinamička metoda organizacije ekološke poljoprivrede i smatra se jednim od najodrživijih oblika poljoprivrede u svijetu. Ideja iza posmatranog koncepta je: svaka farma treba biti dizajnirana u organizam koji je sposoban živjeti samostalno. Neki od zahtijeva koje moraju ispuniti „Demeter“ certifikovane farme su: ograničavanje količine đubriva, obavezno držanje životinja na farmi zbog proizvodnje komposta, koji se koristi u ratarstvu, zabranjeno je odstranjivanje rogova kod stoke, minimalno 50 % hrane za životinje mora biti iz sopstvene proizvodnje i sl.

Institut: Organsko ili „Demeter“, šta bolje prolazi kod potrošača?

Božidar: Iz iskustva stečenog u firmi „Lehmann Natur“, mogu da kažem da se veći broj potrošača odlučuje sa organski proizvod, na prvom mjestu zbog toga što je ponuda veća u odnosu na „Demeter“ proizvode, kao i zbog toga što ljudi nisu dovoljno upoznati sa „Demeter“ standardom kao što je to slučaj sa organskom proizvodnjom. Naravno, i cijena igra dodatnu ulogu, jer su „Demeter“ proizvodi veoma često skuplji od organskih, međutim svako ko poznaje standarde „Demeter“ proizvodnje, odlučuje se za „Demeter“.

Institut: Imaš li savjet za naše proizvođače?

Božidar: U posljednjih par posjeta Banjoj Luci, primjetio sam da sve više organiskih proizvoda polako zauzima svoje mjestu na policama marketa. Takođe, primjetno je da su i cijene organskih proizvoda znatno više od konvencionalnih, što nam pokazuje da itekako postoji određeni broj potrošača koji su spremni izdvojiti više novca za kvalitetan organski proizvod. Prelazak sa konvencionalne proizvodnje na organsku vidim kao budućnost u poljoprivredi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a pogotovo u sektoru voća i povrća. Moj savjet bi bio prelazak sa konvencionalne na organsku proizvodnju, koja pored toga što donosi proizvod veće vrijednosti u odnosu na onaj iz konvencionalne proizvodnje, donosi i proizvod koji je zdraviji i koji će u budućnosti biti sve više tražen.

Marić: Budućnost domaćeg agrara je u organskoj proizvodnji

Institut: Da li su ti znanja i vještine, stečeni na studijama „Agrarne ekonomije“ od koristi u trenutnom profesionalnom angažmanu?

Božidar: Predznanje koje sam ponio sa studija „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“ ne samo da mi je koristilo na master studijama, već mi koristi i u poslu kojim se trenutno bavim. Razumjevanje funkcionisanja gazdinstava, troškovi i kalkulacije, planiranje, te sveukupno sagledavanje situacije u poljoprivredi u današnjem vremenu, promjena klime, kao i mnoštvo internih i eksternih faktora koji utiču na uzgoj voća i povrća, samo su neka od iskustava koja sam ponio sa sobom u svijet. Sa sigurnošću mogu da kažem da studenti koji završavaju studije „Agrarne ekonomije“ na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci i dolaze na master studije u Njemačku imaju ogromno predznanje, koje mogu da primjene odmah i koje će im zasigurno pomoći tokom daljeg školovanja. U poređenju sa studentima koji dolaze iz drugih zemalja, poput centralne Azije, južne Amerike, Afrike i istočne Evrope, naši studenti su u velikoj prednosti.

Institut: Uspomene iz vremena studija?

Božidar: Svakako da su mi, kao i mnogim ljudima koji su nekada studirali, studentski dani bili jedni od najljepših u životu. Prijateljstva koja se steknu tokom studija, znanje koje se dobije, kao i životno iskustvo igraju veliku ulogu u formiranju mladog čovjeka i njegovom osposobljavanju za dalji, samostalan rad na profesionalnom planu.

Institut: Planovi za budućnost?

Božidar: Trenutni fokus mi je na usavršavanju u branši u kojoj trenutno radim, upoznavanju što većeg broja organskih proizvođača iz čitavog svijeta i proširivanju mreže kontakata. Istovremeno, oduvijek sam imao želju da pokrenem vlastiti biznis, pri čemu mi organska proizvodnja obezbjeđuje brojne korisne uslove za ostvarenje tog cilja.

Institut: Zašto studirati i zašto baš „Agrarnu ekonomiju“?

Božidar: Ukoliko volite prirodu, poljoprivredu i zanimaju vas ekonomski aspekti iste, smatram da je usmjerenje „Agrarna ekonomija“ na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci najbolji izbor za dalje školovanje. Pomenuti smjer otvara mnoga vrata u budućnosti, kao što je školovanje u inostranstvu na partnerskom univerzitetu “Weihenstephan Triesdorf” („Weihenstephan Triesdorf University of Applied Sciences”). Na kraju, za daljni razvoj poljoprivrede kao veoma značajne privredne grane u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini neophodni su stručni kadrovi, koji poznaju aspekte prmarne proizvodnje, ali i ekonomsku stranu poljoprivrede. Jer, jedno bez drugog ne ide. Zbog toga, studirajte „Agroekonomiju“!