Institut: Ko je Dragan Šepa?

Dragan: Rođen 1988. godine u Bosanskom Petrovcu, ali sam odrastao u Derventi, gdje sam pohađao i završio osnovnu i srednju školu. Nakon završenog školovanjanja u Derventi, obrazovanje nastavljam na Univerzitetu u Banjoj Luci, konkretnije – na Poljoprivrednom fakultetu, smjer Agrarna ekonomija i ruralni razvoj. Završetkom studija sa diplomskim radom „Trgovačke marke prehrambenih proizvoda“, stičem zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede za agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj.

Trenutno sam na postdiplomskim master studijima, takođe na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci. Imajući u vidu činjenicu na porijeklo i mjesto rođenja, veliki sam zaljubljenik u prirodu, koji pored uživanja u onome šta ona pruža, pokušavam dati i svoj doprinos u njenom održivom upravljanju, promociji i razvoju. Prvo radno iskustvo, stekao sam u poljoprivredno-zadružnom sektoru, a u „Poljoprivrednom zadružnom savezu“ Republike Srpske obavljao sam poslove revizora i glavnog revizora, sve do 2018. godine, kada sam imenovan na poziciju sekretara za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori Republike Srpske, gdje i danas radim.

Institut: Kako je došlo do toga da se odlučiš za studije na Poljoprivrednom fakultetu?

Dragan: Nakon zavšetka srednje ekonomske škole, plan je bio da nastavim studije u tom pravcu na Ekonomskom fakultetu, međutim kada sam čuo da postoji smjer „Agrarna ekonomija“ na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci i vidjevši strukturu predmeta, od kojih je značajan broj bio ekonomske prirode, te uzimajući u obzir da je primarno u pitanju poljoprivreda, agrarna ekonomija i ruralni razvoj sela, ipak sam se odlučio za pomenuti smjer. Vodeći se činjenicom da sam porijeklom iz jednog malog, prelijepog sela kod Bosanskog Petrovca, želio sam, nakon što steknem određena znanja i vještine na studijama, raditi na razvoju istih, te na taj način dati doprinos rodnom kraju. Danas slobodno mogu da kažem da je odabir posmatranih studija bila prava odluka u mom životu.

Institut: Čime se trenutno baviš? Sa kojim se izazovima najčešće susrećeš u svom radu i kako ih prevazilaziš?

Dragan: Trenutno sam angožovan na poslovima sekretara granskog udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju u „Privrednoj komori“ Republike Srpske. Aktivnosti „Privredne komore“ Republike Srpske su, prije svega, usmjerene na zastupanje interesa članica i privrede u cjelini pred organima zakonodavne i izvršne vlasti, kao i na povezivanje privrednika u RS i BiH i unapređenje ekonomskih odnosa privrede Republike Srpske sa privredama drugih zemalja, stručno osposobljavanje te obezbjeđivanje neophodnih informacija i savjetodavnih usluga za članice Komore.

Učešće na brojnim privrednim manifestacijama, kao dobra prilika za predstavljanje potencijala Republike Srpske

Uspostavljamo i unapređujemo poslovne veze sa inostranstvom i predstavljamo privredu Srpske u zemlji i inostranstvu. Takođe, stvaramo uslove za unapređenje poslovanja, stvaranje povoljnog ambijenta za privređivanje u sklopu ukupnog privrednog sistema. Kada sam pomenuo predstavljanje privrede Srpske u zemlji, moram istaknuti projekat Komore “NAŠE JE BOLJE – Kupujmo domaće“.  Projekat nastoji promovisati kvalitetne domaće proizvode, te podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda, poboljšanje kvaliteta domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače i sl. Osnovni cilj projekta „NAŠE JE BOLJE“ je dati dodatni podsticaj domaćoj privredi za povećanje proizvodnje, novo zapošljavanje uz jačanje svijesti potrošača da kupovinom domaćih proizvoda pomažu razvoj domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, a u trgovinskim marketima širom Srpske, proizvodi na policama označeni su za znakom “Proizvedeno u Srpskoj”.

Takođe, naglasio bi svakako, da sajmovi kao mjesto direktnog susreta ponude i potražnje, neposrednih kontakata, spoznaja vlastitih mogućnosti i kvaliteta, mjesto ideja o novim proizvodima, upoznavanja konkurencije, prilika za poslovne kontakte, bili su i ostali značajan marketinški faktor. U cilju promocije i jačanja konkurentnosti domaće privrede, Komora za svoje članove organizuje nastupe na sajamskim i izložbenim manifestacijama u zemlji i inostranstvu. Komora je uvijek prvo usmjerena na inicijative koje su usmjerene na kreiranje boljih uslova poslovanja i razvoj privrede. Najviše pažnje smo pored inicijativa koje se odnose na regulatorni okvir, usmjerili na podršku privredi u procesu digitalizacije, uvođenja novih tehnologija i odgovoru na zahtjeve koji se odnose na primjenu čistijih tehnologija.

Kada je u pitanju sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, značaj proizvodnje zdrave hrane je takođe u porastu i u vrhu svijetskih potreba, a Srpska sa svim svojim prirodnim potencijalima ima odlične preduslove za proizvodnju zdrave hrane i to za potrebe unutrašnjeg tržišta, a tako i za izvoz. Iniciramo u okviru svojih redovnih poslova, uvezivanje domaće primarne proizvodnje, sa domaćom prehrambenom industrijom, veća izdvajanja i ulaganja upravo u povećanje stepena prerade i stvaranje gotovih proizvoda spremnih za konzumaciju, a to zahtjeva ulaganje i u digitalizaciju, mehanizaciju i znanje.

Sa kolegama iz Ministarstva Poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, tokom organizovanja “Organik festa”

Pored profesionalnog dijela, a rekavši već da sam veliki zaljubljenik u prirodu, aktivno se bavim razvojem lovnog turizma, član sam lovačkog udruženja preko 15 godina. Rekao bi da je to i  porodična tradicija, koja je usmjerena na ljubav prema prirodi, uzgoju i domaćinskom gazdovanju sa našim prirodnim potencijalima.

Institut: Koliko su ti u trenutnim poslovnim aktivnostima od značaja znanja i vještine koje si stekao na studijama „Agroekonomije“?

Dragan: Iskreno, veoma mnogo. Znanja i vještine koje sam stekao na Poljoprivrednom fakultetu, uveliko su doprinjele u rješavanju zadataka, problema i izazova sa kojima sam se susretao i suočavao svih prethodnih godina, a naravno i danas u obavljanju redovnih poslova. Uzimajući u obzir činjenicu da smjer „Agroekonomija“ ima veoma širok spektar tema iz skoro svih oblasti i grana poljoprivrede, ekonomije, prehrambene industrije, ruralnog razvoja, uveliko mi je stečeno znanje doprinjelo u svakodnevnim kako profesionalnim, tako i privatnim aktivnostima sa kojima se susrećem. Svakako bih naglasio, da su sva znanja i vještine koje sam stekao na fakultetu dobijena od izuzetnih stručnjaka – profesora i asistenata, koji su dali svoj veliki doprinos i prenijeli na nas svoje znanje i bogato iskustvo. Danas, u poslovnom svijetu, u svakodnevnim poslovima sa kojima se susrećem, veoma je važno da posjedujem osnovna znanja iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, ekonomije, tehnologije proizvodnje prehrabmenih proizvoda, ruralnog razvoja i drugih srodnih oblasti.

Institut: Uspomene iz vremena studija?

Dragan: Iz vremena studija nosim veoma lijepe uspomene, na prvom mjestu svakako bih naglasio, te istakao činjenicu koja mi prva pada na pamet, a to je da pamtim prepune hodnike, sale, studentsku službu, biblioteku, amfiteatre mladih ljudi iz cijele Republike Srpske, gdje je vladala jako prijatna atmosfera uz osmjehe, srećna i zadovoljna lica budućih diplomiranih inženjera poljoprivrede. Imajući u vidu da smo mi bili druga generacija agroekonomije, mogu slobodno i iskreno da kažem da se ponosim sa svojom generacijom i uspjesima mnogih kolega, koji su danas ugledni članovi našeg društva i koji rade odgovorne poslove zahvaljujući stečenim zvanjima, te sa mnogima danas aktivno sarađujem. Period stidiranja od upoznavanja novih ljudi, sticanja prijateljstava, novih znanja i vještina, praktičnog rada na terenu pa do druženja sa kolegama, ostao mi je u jako lijepom sjećanju.

Institut: Planovi za budućnost?

Dragan: Definitivno kao lokalni patriota, ostati u Republici Srpskoj, nastaviti na profesionalnom usavršavanju, kao i trenutnom radu u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, sa ciljem promocije domaće privrede. Takođe, u punom obimu dati maksimalan doprinos za napredak, jačanje i razvoj ruralnih područja i ruralnog turizma.

Institut: Zašto bi mladi trebali studirati danas i zašto baš „Agroekonomiju“?

Dragan: Iskren da vam budem, aktivno i konstantno još od studentskih dana, pa i danas nastojim da maksimalno afirmišem studiranje na Univerzitetu u Banjoj Luci, Poljoprivrednom fakultetu, te ne skrivajući subjektivnost, ponosno naglašavam smjer „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“. Smatram da mladi ljudi trebaju svakako sami da biraju, ono što vole i čime se žele u životu baviti, međutim ukoliko je vidljiv afinitet ka ekonomiji, poljoprivredi, prehrambenoj industriji, ruralnom razvoju, onda je to definitivno ovaj smjer, koji daje širinu u znanjima i pogledu na posao. Uz sve predispozicije koje ima, širok spektar vrlo kvalitetnih predmeta, tu je možda i ono najvažnije, ljubaznost, srdačnost, profesionalnost obrazovnog kadra, od studentske službe do asistenata i naših uvaženih profesora, koji su u svakom momentu spremni da prenesu svoje bogato iskustvo i znanje na studente.