Institut: Ko je Mirjana Ribić?

Mirjana: Nedavno su me pitali nešto slično i tražili su da kažem samo jednu riječ koja me asocira na mene. Prva riječ koja se nametnula u tom, a i ovom sadašnjem trenutku, bila je riječ optimista. Odnosno, Mirjana je osoba koja vjeruje da za ostvarenje svakog cilja postoji  i način, neko ko je spreman da plati cijenu za svaku lekciju i iz tih lekcija izvuče ono najbolje. Istovremeno, prema zvaničnom zanimanju, Mirjana je po obrazovanju diplomirani inženjer „Agrarne ekonomije“ i neko kome je preostalo da u tom zvaničnom obrazovanju odbrani master tezu na istoimenom smjeru.

Institut: Kako je došlo do toga da upišeš Poljoprivredni fakultet i to baš „Agroekonomiju“?

Mirjana: Poljoprivredni fakultet se nametnuo sam po sebi, tačnije nakon završene srednje Poljoprivredne škole u Banjoj Luci. Odluka kod samog izbora, kako srednje poljoprivredne škole, pa onda i fakulteta formirala se iz jednog meni važnog razloga, a to je ljubav prema prirodi, na prvom mjestu ljubavi prema vinovoj lozi, kao plemenitoj poljoprivrednoj kulturi i vinogradarstvu, koje je zaista božansko zanimanje. Pošto je smjer „Vinogradarstvo“ u trenutku odabira fakulteta bio ukinut, nakon završene srednje Poljoprivredne škole, pojavilo se usmjerenje „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“, koje je ponudile neke modernije i kreativnije predmete poput marketinga, ruralnog turizma i to me zaista privuklo. Takođe, važno je naglasiti kako sam uvijek zamišljala da ću se baviti marketingom. Na osnovu toga je donešena i sama odluka za upis na pomenuto usmjerenje, bez nagovora bilo koga i zbog samo jedne želje koja je tinjala u mom srcu, a to je da izučim oblast u kojoj se profesionalno mogu zamisliti u budućnosti.

Ljubav prema prirodi kao osnovni motiv za izbor fakulteta.

Institut: Čime se trenutno baviš?

Mirjana: Savremeno doba dalo mi je vjetar u leđa da se nakon završenog prvog ciklusa studija posvetim usavršavanju u različitim oblastima, koje su moju pažnju uveliko privlačile već tokom studija. Jedna od njih je i oblast digitalnog marketinga. Danas zvanično radim kao web menadžer u Udrženju „Mreža za izgradnju mira“, koje je takođe jedan plemenit projekat i  servis provjerenih i veoma korisnih informacija za naše društvo. Takođe, imam registrovanu agenciju za pružanje usluga u sferama digitalnog marketinga i angažovana sam na nekoliko projekata u oblasti digitalnog marketinga izvan naše zemlje (Italija). Rad sa inostranim partnerima i vrhunskim stručnjacima pružio mi je priliku da se bolje afrimišem u svijetu digitala, radeći za neke globalno poznate brendove, poput Martinija, Aqva di Parme…

Institut: Koliki je značaj digitalnog marketinga danas u savremenom poslovanju, te koliko se ti trendovi prate i u agrarnom sektoru?

Mirjana: Ukoliko uzmemo u obzir da se pomenutom oblašću bavim unazad 11 godina, mogu slobodno reći da je u današnje vrijeme uticaj digitalnog marketinga veći i potrebniji nego ikada prije. Kod nas generalno za mnoge stvari treba dosta vremena da se one usvoje i shvate, kao što je trenutno slučaj i sa nadolazećim trendom ili fenomenom umjetne inteligencije. Pohvalno je da u zadnjih nekoliko godina ipak malo brže prihvatamo promjene i trudimo se da se prilagodimo. U agrarnom sektoru primjećujem da prvo reaguju poslovni subjekti kojima je u opisu djelatnosti proizvodnja, odnosno izlazak na tržište, pa onda u mnogo manjem intezitetu ostali. Agrarni sektor kod nas još uvijek, po mom mišljenju trpi za jednim kvalitetnijim i sveobuhvatnijim vidom promocije u digitalnom svijetu.  Ima dosta dobrih pomaka, ali kada pričamo o modernizaciji i trendovima u poljoprivredi, predstavljanju prirodnih potencijala i reformama u zakonima, školstvu i slično, smatram da tu imamo nedovoljno urađenih strategija. Trebalo bi prvo težiti agresivnijem jeziku promocije, jer mi smo u principu postali izrazito konzumentno društvo, koje traži zadovoljenje potreba ili rješenje problema sada i odmah. To znači da bi sve prethodno navedeno trebali predstavljati i prikazivati češće kroz korištenje digitalnih alata i strategija, koje se prilagođavaju na vrijeme novim trendovima i tehnologijama.

Pored angažmana u oblasti digitalnog marketinga, Mirjana se ostvarila i kao veoma uspješan profesionalni fotograf.

Institut: Koja su tvoja iskustva iz posmatrane oblasti kada je agrarni sektor u pitanju?

Mirjana: Tokom dosadašnjeg djelovanja u oblasti digitalnog marketinga, radila sam na desetak projekata koji pripadaju agrarnom sektoru. Neki od njih su se vezivali i za vladin i za nevladin sektor, s tim što se dio sa nevladinim sektorom uglavnom bazirao na promociju malih poljoprivrednih gazdinstava, što me posebno inspirisalo.  Takođe, kao jedan od projekata na kojem trenutno radim i sa kojim se ponosim jeste rad sa biljnom apotekom „Matija Paunovski“ iz Mostara, gdje se u kontinuitetu provlači i nameće rad sa prirodom, prikupljanje ljekovitog bilja u netaknutim prirodnim sredinama (potencijalima koje mi zapravo nedovoljno koristimo), kao i jednom pričom koja uporno čovjeka vraća prirodi i u isto vrijeme ima svoju tržišnu vrijednost. Odnedavno, radim na promociji i pozicioniranju brenda domaće rakije “Stršljen”, što mi je posebno inspirativno, jer se radi o brendu koji ulaže značajan napor u svim aspektima kvaliteta – od sirovine, pa do konačne realizacije na tržištu.

Institut: Koliko su ti kod obavljanja pomenutih, ali i drugih poslova od značaja znanja i vještine stečeni na studijama „Agrarne ekonomije“?

Mirjana: Svakako mnogo, jer ako sad pričamo o digitalnom marketingu, on se bazira na temeljima tradicionalnog offline marketinga, o kojem smo na studijima dosta učili. Predmeti poput marketinga u agrobiznisu, troškova i kalkulacija, preduzetništva i ruralnog turizma zaista su mi bili značajni kod izgradnje ovog dijela puta u dosadašnjem profesionalnom radu.

Institut: Uspomene iz vremena studiranja?

Mirjana: Mnogo ih je. Na prvom mjestu, rađaju se uspomene na jednu generaciju na kojoj se primjetilo da može napraviti promjene, što se u sadašnjem vremenu pokazalo kao tačno. Ponosim se mojom generacijom i uspjesima mnogih  kolega, koji su pokazali da su zaista oni ti koji mijenjaju svijet na bolje. Pamtiću brojne lekcije, kako one iz knjiga tako i one stvarane kroz praktični rad i razmjenu znanja sa profesorima i kolegama, koje su mi mnogo pomogle kako u ličnom, tako i u poslovnom sazrijevanju.

Ribić: “Ponosim se mojom generacijom i njihovim uspjesima.”

Institut: Planovi za budućnost?

Mirjana: Nastaviti raditi ovaj isti posao, još jače i još bolje. To bi ukratko bio plan. U skladu s tim, trenutno pohađam i jedan biznis kurs, koji je baziran na temama strateškog planiranja biznisa, kroz AI (Artificial Intelligence) alate, tako da mi je cilj da uvijek budem u korak sa vremenom, te da na pravi način koristim alate koji su bitni za rast i razvoj započete poslovne priče. Takođe, želja mi je da jednog dana trenutni hobi vinograd od 37 čokota vinove loze preraste u jedan malo veći vinograd.

Institut: Zašto studirati?

Mirjana: Ovdje ću se pozvati na misao prof. dr Steve Mirjanića, koja mi je ostala duboko urezana u pamćenju, te se ispostavila se kao tačna, a ona kaže: „Djeco, ja vam tražim da zapamtite alate i definicije, učićete kad počnete raditi. Imate čitav život za to.“

Odgovor je: Treba studirati zbog alata i mehanizama. Svijest, znanja, tehnologije i alati mijenjaju se nestvarnom brzinom, a na nama je da se prilagodimo i budemo spremni na pomenute promjene na vrijeme.