U zadnjem (šestom) izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change, koji sadrži njanovije podatke i procjene za čitav svijet, konstatuje da su ljudske aktivnosti uzrokovale globalno zagrijvanje i uticale na to da se temperatura na površini zemlje u period 2012-2020 globalno povećala za 1,1°C. Sa visokom pouzdanošću panel je utvrdio da su koncentacija CO2, metana i azotnog oksida u atmosferi u 2019. godini bile najveće od kada se mjere u svijetu. Emisija gasova stakene baste (GHG) su u dekadni 2010-2019 bile veće od bilo koje druge decade. Poljoprivreda je, zajedno sa šumarstvom, krivac za 22% emisije gasova staklene bašte, a za preostalih 78% energetika, industrija i saobraćaj. Klimatske promjene uzrkovane ljudskim djelovanjem uzrok su sve češćih ekstermnih vremenskih nepogoda, a njima su disproporcionalno pogođene zemlje koje daju relativno mali doprinos uzrocima promjeni klime. Za buduće promjene klime postoji nekoliko scenarija, zavisno od toga kojom brzinom i u kojim intenzitetom će se dešavati promjene globalne temeprature, o čemu se više može naći u šestom IPCC izvještaju. Promjene klime neće na isti način uticati na sve dijelove svijeta, a područje Balkana će, zajedno sa čitavim mediteranskim područjem, biti dio Evrope koji će imati najveće negativne posljedice zbog klimatskih promjena.  Upravo činjenica da pojedini dijelovi svijeta daju veliki doprinos povećanju emisije gasova staklene baste, a drugi trpe velike posljedice usljed promjene klime upućuje na to da se mora djelovati teritorijalno globalno i međusektorski sinhronizovano.

Izvor: IPCC

Više na linku