Njemačka je daleko najveće tržište hrane i pića u Evropskoj uniji sa 84 miliona potrošača. Glavni je proizvođač poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i jedan od vodećih igrača na svjetskom tržištu hrane. Industrija hrane u Njemačkoj zapošljava oko 640 hiljada radnika, generiše godišnje oko 220 milijardi američkih dolara i doprinosi BDP sa 5,2% (2021. godine). Njemačka je ujedno i treći najveći uvoznik hrane u svijetu (75% uvoza je iz zemalja EU). Četiri najveća trgovačka lanca ostvaruju 76% ukupnog prihoda od trgovine hranom (koji je preko 300 mlijardi USD). Preostalu četvrtinu ostvaruju male trgovine koje se suočavaju sa jakom konkurencijom trgovačkih lanaca. Online prodaja hrane je porasla tokom pandemije i nastavlja da bilježi rast. Nijemci su generalno cjenovno osjetljivi, ali bogati potrošači spremni su platiti veću cijenu za proizvode vrhunskog kvaliteta. Njemački potrošali troše 15,3% posto svojih prihoda na hranu i piće. Dok su ranije Nijemci kupovali relativno jeftine namirnice, rat u Ukrajini je podigao cijene energenata i đubriva, a time i hrane. Inflacija je dostigla dvocifreni broj, a povećanje cijena hrane je, pored energije, jedan od njenih glavnih pokretača. Od aprila 2022. do aprila 2023. cijene hrane porasle su za 17,2%. Zbog toga mnogi njemački potrošači smanjuju svoju potrošnju čak i osnovnih proizvoda, kao što je hrane. Njemačka je, poslije SAD, drugo najveće tržište organske hrane u svijetu. Tokom pandemije, njemački potrošači su kupovali više organskih proizvoda. Međutim, inflacija tokom 2022. godine je preokrenula taj trend. Njemački potrošači su počeli da štede i djelimično su promjenili svoje preferencije prema hrani organskog porijekla.

Izvor: USDA

Više informacija iz ugla USDA na linku