Zaštitili smo samo med i heklanje

Datum: 9.9.2013.

Oznakom geografskog porijekla, koja nosi veliki značaj za postizanje višeg stepena konkurentnosti i prepoznatljivosti na regionalnom i evropskom tržištu, u BiH su trenutno zaštićena samo dva proizvoda.

To su cazinski med od kestena, kojeg karakteriše veliki udio peludnih zrnaca kastenovog cvijeta, i gračaničko keranje, što je posebna vrsta ručnog rada karakteristična za područje Gračanice, navode iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Iako bi mnogi bh. građani na pitanje da nabroje neke od najpoznatijih autohtonih domaćih proizvoda naveli: travnički sir, janjski kajmak ili glamočki krompir, još niko nije pokrenuo inicijativu ili uvidio interes u tome da oni dobiju oznaku geografskog porijekla.

Stručnjaci upozoravaju da u BiH još niko ne uviđa da bi sutra neki od autohtonih bh. proizvoda, zbog neposjedovanja zaštitne oznake, mogao doći u situaciju da ih neko drugi zaštiti.

Takvih situacija je već bilo u našem regionu, a najpoznatiji je spor Slovenije i Hrvatske u vezi s tim čija je kranjska kobasica. Taj slučaj je završio pred Evropskom komisijom, a proizvođači iz ove dvije države ove jeseni očekuju konačnu presudu o tome da li Hrvati i nakon ulaska u EU mogu nastaviti proizvoditi kranjsku kobasicu. Sličan kamen spoticanja postoji i između Češke i Srbije koji datira još iz 2007. godine kada je Češka u EU okvirima kao proizvod geografskog porijekla zaštitila svoju vrstu rakije od šljive u Moravskoj, pod nazivom slivovice.

Koliko je zaista broj od dva proizvoda sa oznakom zaštite geografskog porijekla mali, oslikava poređenje da su proizvođači komšijskih zemalja stavili pečat geografskog porijekla na daleko veći broj artikala te da uprkos tome i dalje smatraju da nisu napravili posao dovoljno velikog obima.

Tako je Srbija do sada zaštitila 58 proizvoda, a Hrvatska je do ulaska u EU zaštitila njih 12.

Primjera radi, u Srbiji su zaštićeni: sremski kulen, petrovska klobasa, užički goveđi pršut, leskovački domaći ajvar, futoški kupus, staroplaninski kačkavalj, fruškogorski lipov med, kladovski kavijar, leskovački rostilj, pirotski ćilim…

U Hrvatskoj geografskom oznaku i ime geografskog porijekla imaju: baranjski kulen, virovitička paprika, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog purana, poljički soparnik, ogulinski kiseli kupus, varaždinsko zelje te istarski pršut.

Objašnjavajući značaj uvođenja geografske oznake, u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH kažu da geografska oznaka suštinski označava da su proizvodi i roba koji potiču sa određene teritorije, regije ili mjesta, garant izuzetnog kvaliteta koju prosječni proizvodi iz te iste grupe nemaju te da su veoma često upravo zbog takvih osobina proizvoda kupci za njih spremni da izdvoje više novca.

„Sticanjem ovih prava omogućava se korisnicima zaštićenih oznaka bolji položaj na tržištu i veća konkurentnost kroz mogućnost pristupa međunarodnoj registraciji imena porijekla, reklamiranja proizvoda kao autohtonih i postizanja veće konkurentnosti upravo zbog prepoznatljivosti proizvoda kao takvih“, kažu u Institutu.

Iz ove institucije su naveli kako se u postupku sticanja prava na geografsku oznaku i ime geografskog porijekla kod njih trenutno nalazi još šest proizvoda. Oni nisu mogli navesti koji su to proizvodi u trenutnom postupku zaštite, ali su ipak otkrili kako se radi o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda.

U Institutu su takođe naveli kako je prema trenutnim zakonskim rješenjima na nivou BiH inicijativa za podnošenje prijave za priznanje prava na ime porijekla i geografske oznake proizvoda na strani proizvođača određenog proizvoda ili njihovih udruženja.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, je komentarišući činjenicu da samo dva proizvoda iz BiH imaju oznaku geografskog porijekla, istakao da je ovo još jedan od primjera koliko u BiH na svim nivoima ne postoji zainteresovanih da zaštite domaći proizvod.

„Takvim autohtonim proizvodima se odavno sve evropske zemlje pokušavaju pozicionirati, kako na svom, tako i na stranim tržištima, dok kod nas ne postoji sluh. O ovom veoma značajnom pitanju bi daleko veći broj aktivnosti trebalo da sprovedu strukovna udruženja i komore“, konstatovao je on.

Izvor: Capital.ba/Nezavisne novine