Naši agroekonomisti – Miroslav Crnobrnja

Institut: Ko je Miroslav?

Miroslav: Miroslav Crnobrnja je diplomirani inženjer poljoprivrede za „Agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj“, porijeklom iz Usoraca kod Oštre Luke.

Institut: Čime se trenutno baviš?

Miroslav: Posjedujem plantažu kupina. Svježe plodove prerađujem u kupinovo vino, hladno cijeđeni sok od kupine, liker, rakiju i džem. Ono na šta sam najviše ponosan, jeste moje kupinovo vino koje je nadaleko poznato, kako po kvalitetu, tako i po korisnim dejstvima po ljudski organizam. To je proizvod koji bi definitivno trebali da uvrstimo u našu svakodnevnu upotrebu zbog njegovih ljekovitih svojstava.

Institut: Kako se rodila ideja za vlastitim biznisom u poljoprovredi?

Miroslav: Ideja za pokretanje vlastitog porodičnog agrobiznisa došla je ciljano. Oduvijek mi je bila želja da se bavim nekim vidom poljoprivredne proizvodnje. Obzirom da posjedujemo veće površine obradivog zemljišta, pri čemu sam studirao Poljoprivredni fakultet u Banja Luci, odlučio sam da spojim ugodno sa korisnim. Danas sa sigurnošću mogu da kažem kao je biljna proizvodnja, odnosno podizanje plantaže kupina bio najbolji izbor koji sam mogao da napravim.

Institut: Zašto kupina?

Miroslav: Kupinu sam izabrao iz više razloga, a najvažniji od njih su sljedeći:

• Izuzetno važno voće, koje obiluje velikim brojem vitamina, a naročito vitaminom C,
• Dolazim iz kraja u kome je proizvodnja kupine najzastupljenija poljoprivredna proizvodnja,
• Meni izuzetno ukusna voćka,
• Laka za obradu, branje i dalju manipulaciju.

Institut: Koliko su ti u trenutnim poslovnim aktivnostima od značaja znanja i vještine koje si stekao na studijama „Agroekonomije“?

Miroslav: Tokom studija stekao sam znanja iz oblasti poljoprivrede, koja sprovodim u sopstvenoj proizvodnji. Istovremeno, znanja iz oblasti ekonomije i preduzetništva pomogla su mi da na najbolji mogući način organizujem svoju proizvodnju i učinim je tržišnom. Ono što smatram da je od izuzetnog značaja, jeste studentska praksa. Svaki student koji usvoji teorijska znanja, treba da ih poveže sa praktičnim primjerima. Tako sam i ja svoju prvu studentsku praksu radio na plantaži kupina, odakle je sve i počelo. Na kraju, važno je naglasiti kako je znanje, koje prenose profesori sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, na izuzetnom nivou i za svaku pohvalu.

Institut: Uspomene iz vremena studija?

Miroslav: I dan danas ostale su lijepe uspomene, iz doba studiranja na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci. Pored brojnih posjeta sajmovima, tu je i obilazak poljoprivrednih proizvodjača i prerađivačkih centara, ali ono najbitnije je stvaranje novih prijateljstava sa kolegama koji su imali isti cilj kao i ja – savremena poljoprivredna proizvodnja i profesionalno usavršavanje u istoj. Zahvaljujući tome, u svakom trenutku mogu da se oslonim na kolege i profesore sa Fakulteta, što je od velikog značaja.

Institut: Koji su ti planovi za budućnost?

Miroslav: Plan za budućnost je proširenje proizvodnje, veći angažman na popularizaciji kako poljoprivredne proizvodnje, tako i opstanka, odnosno djelovanja mlađe populacije u ruralnim sredinama. Veći naglasak treba da stavimo na selo, proizvodnju hrane za sopstvene ali i potrebe ostalog stanovništva. Činjenica je da iz godine u godinu ima sve manje proizvođača hrane, trebalo bi da bude dodatni motiv mnogima za pokretanje vlastitog biznisa u poljoprivredi.

Institut: Zašto bi mladi trebali studirati danas i zašto baš “Agrarnu ekonomiju”?

Miroslav: Znanje je nešto što vam niko ne može oduzeti. Zbog toga smatram da bi mladi ljudi trebali da upisuju fakultete, jer što više znate – više i vrijedite. Usmjerenje „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“ na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci u mogućnosti je da vam obezbijedi respektabilna znanja iz dvije veoma važne oblasti – poljoprivrede i ekonomije, koja će svakom budućem poljoprivrednom inženjeru biti od velikog značaja u gradnji sopstvenog biznisa i jačanju ruralne ekonomije.